Kognitivna i emocionalna inteligencija kao predikator uspjeha u višim razredima osnovne škole

 U Hrvatskoj osnovna škola traje osam godina i obavezna je za sve građane Republike Hrvatske, prve četiri godine osnovnoškolskog obrazovanja, razredna nastava, učenicima sve obavezne predmete (hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo, likovna i glazbena kultura te tjelsna i zdravstvena kultura) predaje jedna učiteljica ili učitelj. Od petog razreda učenici dobivaju za svaki predmet posebnog profesora i moraju se prilagoditi na različite stilove predavanja i sustava ocjenjivanja kod svakoga profesora. Je li kognitivna i emocionalna inteligencija učenika povezana s procesom adaptacija na novi način izvođenja nastave i školskim uspjehom?  Mnogi stručnjaci su se bavili povezanošču kognitivne inteligencije i osnovnoškolskog obrazovanja. Ali, odnos crte ličnosti i uspjeha u školi nije istraženo, možda zato što ne postoji odgovarajući psihološki mjerni istrument. Emocionalna inteligencija je zapela za oko mnogim znanstvenicima u zadnjih 25 godina pa je tako pojam emocionalna inteligencija postao pojam iz opće kulture. U nekoliko istraživanja potvrđena je značajna prediktivnost mjera emocionalne inteligencije kod osnovnoškolskog i kod srednjoškolskog postignuća, ali u istraživanjima koja su se koncentrirala na uspjeh u visokom obrazovanju postoje bitne nekonzistentnosti. Otkriveno je da povezanost emocionale inteligencije i uspjeha u školi ima veze i s dobi, kod mlađih ispitanika je jača povezanost.

Istraživanje je pokušalo otkriti moguće prediktore školskih ocjena
izmjerene pomoću BarOnova inventara emocionalnog kvocijenta inteligencije: verzija za mladež (EQ-i: YV, Bar-On i Parker, 2011). Istraživanje je provedeno u 6., 7. i 8. razredima osnovnih škola. Do ovog istraživanja nisu postojala slična istraživanja na učenicima u
Republici Hrvatskoj. U istraživanje je bilo uključeno  tri kriterijske varijable: opći prosjek, hrvatski jezik i matematika. Te tri kriterijske varijable ponekad su
u niskoj korelaciji, stoga daju jedan širok pregled školskog postignuća, te predstavljaju zapravo uspjeh za koji je potrebno imati razne sposobnosti.
U  istraživanju nije pronađena povezanost između kognitivne i emocionalne inteligencije, što se poklapa i s ostalim istraživanjima koja su provedena 2011.godine.
Za sve tri kriterijske varijable u istraživanju dobiveni su da kognitivnu inteligenciju kao značajan prediktor. Najbolja prediktivnost je pronađena za kriterij: ocjena iz matematike. To možemo protumačiti da je matematika predmet koji nije „štreberski“, matematiku učestalo povezujemo s ljudima visoke inteligencije.
EI model emocionalne inteligencije nije ostvario ni jedan značajan prediktor.
Moguće je da s dobi raste emocionalna inteligencija, jer se osobe okreću sve
više prema prijateljima i partnerima u adolescentskoj dobi. Bar-On (1997) navodi da se intrapersonalne vještine općenito razvijaju s dobi. Stoga, moguće je da EI konstrukt u mlađoj dobi nema povezanosti s kriterijskim varijablama zbog činjenice da u mlađoj dobi osobe nemaju koncepciju i razvijene emocionalne vještine.

Što mislite (i iz vlastitog iskustva) je li učenicima prelazak u više razrede osnovne škole teško iskustvo i treba li im vremena da se priviknu na nove profesore i njihove načine predavanja i ocjenjivanja?
Je li emocionalna inteligencija vezana s tim procesom?
Je li učenicima koji se lakše nose sa stresom i koji su komunikativniji lakše ili je svim učenicima ne vezano za njihovu emocionalnu i kognitivnu inteligenciju isto?
Za više informacija o ovoj temi možete pronaći na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=219666

Kako razviti vještinu učenja?

Današnji školski sustav je temeljen na učenju činjenica koje su u većini slučajeva nepotrebne i na krivi način prezentirane učenicima. Tako da se djeca od samog početaka škole tjeraju da samo uče, uče i uče. Ali, kako ih podučiti vještini učenja i stjecanje te primjenu novih znanja? Danas je veoma popularno cjeloživotno obrazovanje, gdje ljudi od predškolske dobi do treće dobi stječu nova znanja.

• Školski kontekst

Djeca od najranije dobi nova znanja i informacije stječu kroz interakciju sa svojom obitelji. Jedan od najvažnijih izvora informacija u učeničkoj dobi je školski kontekst. U školama učenici svakodnevno dobivaju povratne informacije o vlastitom trudu, zalaganju, napretku, pogreškama i uspjehu. Današnji sustav je stvoren na znanju i baratanju znanja. Hrvatski školski sustav je veoma loš, ali to je dugačka tema za neki drugi članak, učenici kako bi dobili dobre ocjene moraju puno toga naučiti, nepotrebnih podataka i činjenica koje ih ne zanimaju i u njihovom daljnem životu su nepotrebne. Možda jedan od najvećih i najtežih zadataka učitelja i roditelja je kako naučiti djecu  vještinu učenja, koja je imerativ

za svakog učenika.

• Kako razviti vještinu učenja?

1. Naučiti kako učiti

Učenike treba podučavati na efikasan i zanimljiv način kojim će svaki učenik postizati dobre i željene rezultate. Kada učenici postanu svjesni šta su naučili u da znaju primjeniti to znanje i za njega su dobili „visoku nagradu“ pojaviti će se osjećaj ponosa i motivacija ua daljnje učenje.

2. Naučiti kako pokazati znanje

U školskom sustavi su tisuće i tisuće djece i svako dijete je različito i na drugačij način pokazuje svoje znanje. Djeci se treba prilagodit i ispitivati njihovo znanje na njima što lakši način. Djecu treba ohrabriti da iskažu svoj puni potencijal.

3. Naučiti kako organizirati i planirati svoje vrijeme i zadatke

Dobra organizacija je pola posla. Djecu treba od najranije dobi naučiti kako organizirati vrijeme za učenje i slobodno vrijeme.

4. Naučiti postavljati ciljeve i očekivati pozitivne ishode

Djeca, a i većina ljudi moraju znati da je bolje odrediti si više manjih ciljeva koje ćemo lakše ostvariti i biti pozitivne, a ne jedan veliki cilj koji vjerovatno nećemo ostvariti i biti razočarani.

Mislite li da danas djeca i mladi ne znaju kako učiti i je li to problem?

Trebaju li učitelji usavršavati se i sami učiti o različitim načinima učenja?

Trebaju li učitelji učiti djecu kako učiti ili to trebaju roditelji kako bi pripremili djecu za školu?

Slažete li se sa ova 4 koraka kako razviti vještinu učenja?

o ovoj temi više na http://klokanica.24sata.hr/skolarci/skola/kako-razviti-vjestinu-ucenja-7691